Za sve koji žele više naučiti iz povijesti
Povijest Hrvatske i svijeta
Blog
srijeda, listopad 3, 2007

Počinju promjene u ljudskom duhu. Javljaju se humanizam i renesansa.

U srednjem vijeku religija je bila temelj društva. U Europi je sve bilo prožeto religijom pa i čovjekov svakodnevni život. Kršćanstvo govori da je ovaj svijet prolazan i usmjerava čovjeka zagrobnom životu. Srednjovjekovni ljudi neprestano mole, poste, odlaze na hodočašća i ignoriraju materijalni svijet kako bi spasili dušu.

U 14. i 15. stoljeću se stvara jedan novi pogled na svijet, a sve se događa u Italiji. Iz Bizanta dolaze emigranti u Italiju bježeći od Turaka, a sa sobom donose razne starine. Ljudi su u prošlim vremenima brinuli za tijelo i za duh. Zato su ljudi htjeli vratiti antički duh. U srednjem vijeku vlada kršćanski pogled na svijet. U renesansi se događa preporod – novi pogled na svijet.

Renesansnog čovjeka zanima sve. On želi sve proučiti, sve vidjeti. Centar svega je postao čovjek. Sve što postoji, postoji radi čovjeka i sve što postoji treba služiti čovjeku. Taj novi svjetonazor naziva se humanizam.

Renesansa se događa na dvorovima građana i plemstva. Čovjek hoće uživati u svakodnevnom životu pa se počinju organizirati zabave, maškarade… Ljudi se žele urediti, ali žele se o obrazovati. Zato se okupljaju umjetnici i čitaju antičke knjige. Ta se društva po uzoru na Platona nazivaju akademije. Žeđ za znanjem dovodi do stvaranja gimnazije po uzoru na Spartance. Javljaju se klasične gimnazije jer je bilo potrebno znanje iz klasičnih jezika – hebrejskog, grčkog i latinskog.

 

         KNJIŽEVNOST I UMJETNOST

Renesansa se počinje prvo odražavati u književnosti i umjetnosti. Književnost se odvaja od religije. U književnost ulazi stvarni svijet, stvarni ljudi. Renesansni pisci ne pišu više na latinskom jeziku, već pišu na narodnim jezicima.

Strahovite promjene doživljava i likovna umjetnost jer čovjeka zanima svijet u kojem živi. Najveći predstavnici renesansne umjetnosti i znanosti su Leonardo da Vinci i Michelangelo. Najvažniji je u renesansi portret. Renesansni slikari žele probiti u čovjekovu duhovnost. Najbolji primjer je slika koja i danas zaokuplja pozornost – to je da Vincijeva Mona Liza. Na slikama postoje motivi iz prirode, najčešće biljke, drveće.

I u tehničkom smislu slikarstvo napreduje jer se javlja perspektiva. Slikarski rad postaje jedno istraživanje. Istraživanje je dovelo da je Leonardo da Vinci uočio lom svjetlosti i napravio prvu kameru. Renesansi slikari i kipari su veliki znanstvenici jer su proučavali ljudsku anatomiju. Leonardo da Vinci je prvi primijetio i nacrtao velike razlike u razvoju fetusa i na taj način je udario temelje embriologije.

Svi renesansni ljudi su svestrani. Bili su istovremeno i umjetnici i istraživači i znanstvenici. Svestranost je bila moguća jer je fond znanja bio mali i stao je u glavu.

 

         ZNANOST

Osim umjetnosti naglo se počinje razvijati i znanost. Prije renesanse nema društvenih znanosti. Jedina znanost je filozofija. Zanimanje za stvarni svijet je dovelo do velikog napretka u medicini. Otkriven je krvotok anatomija, embriologija, optika. Pojavljuju se naočale i prvi mikroskop. Rudarstvo dovodi do razvoja geologije pa počinju proučavanja Zemljine kore. Isto tako, nalaze se fosili životinja i biljaka pa se razvija paleontologija.

Fizika je doživjela nagli razvoj u 15. i 16. stoljeću. Nikola Kopernik je bio veliki poljski znanstvenik koji je odbacio vjerovanje da je Zemlja u središtu svemira i da se Sunce i drugi planeti vrte oko nje i rekao je da se Zemlja i svi planeti vrte oko Sunca po kružnicama. Galileo Galilei napravio je prvi teleskop i njime je počeo istraživati nebo. Johann Kepler otkrio je da se planeti ne gibaju po kružnicama već po elipsama.

Svi ljudi koji su počeli istraživati svijet nosili su naziv humanisti. Humanisti su prije svega bili ljudi koji su prije svega bili ljudi koji su imali kritičan duh. Oni ne vjeruju ništa što nisu ispitali, a glavna metoda istraživanja im je pokus. Zajedničko svim humanistima je latinski jezik. Latinski postaje glavni jezik znanosti. Zato su stručni nazivi u znanostima većinom latinski. Budući da se koriste latinskim jezikom učenjaci iz različitih zemalja su znali što su otkrili učenjaci iz drugih zemalja. Humanisti su uzimali i latinska imena. Janus Janonius, Nikolaus Kopernikus.

Renesansni fizičari su otkrili da put Zemlje oko Sunca ne traje 365 dana, nego 365 dana i 6 sati. Zato su ustanovili da postoji veliki raskorak između julijanskog kalendara i astronomskog vremena. 1582. godine Grgur XIII reformirao je kalendar i nastaje gregorijanski kalendar. Otkriveno je da je razlika među kalendarima 10 dana. Danas je ta razlika 14 dana. Grgur XIII je naredio da se svake 4 godine godini doda jedan dan koji pokriva prethodne 4 godine sa po 6 sati. to je 29. veljače.

 

         TISAK

Jedno od najvažnijih otkrića bio je pronalazak tiska. 1445. godine Johan Gutenberg iz Meinza izmislio je tisak. Prije su se rezbarili su se mekani materijali i premazali bojama, a onda su se otisnuli. Gutenberg je izumio stroj koji je imao svako slovo zasebno pa se nije za svaki tekst izrađivala nova otisna ploča već su se ta slova mogla upotrebljavati puno puta samo ih je trebalo posložiti da tvore neku riječ.

Tiskare su se počele pojavljivati već potkraj 15. stoljeća. Pojavile su se tiskane knjige i te najstarije knjige su i najvrjednije i nose posebni naziv – inkunabule. Gutenbergov izum omogućio je da se znanje brže širi.

 

         HUMANISTI

Na dvorovima se okupljaju ljudi koje zanima sve. Tako Henrik VIII ima savjetnika Thomasa Moorea. Thomas Moore je canterburyjski nadbiskup i humanist. Njegovo glavno djelo zove se Utopija. To je izmišljena zemlja, otok. Naziv znači nigdje. Glavni sadržaj Mooreove Utopije je idealno ljudsko društvo bez bogatih i siromašnih. Moore nije davao upute kako da se stvori idealno ljudsko društvo. U Italiji se među humanistima javlja Tomas Campanella. Njegovo glavno djelo se zove Civitas Solis u prijevodu Država sunca. I on sanjari o idealnom društvu. To su prvi pokušaji razmišljanja o ljudskom društvu.

Treći znameniti humanist je tajnik Lorenza Mediccia – Nicola Machiavelli. Njega muči problem nastanka jedinstvene države na području Italije. Napisao je djelo Il prinzipe što znači vladar. On svojem vladaru dopušta sve. Može se koristiti svim sredstvima da dođe do cilja.

australis @ 20:11 |Komentiraj | Komentari: 21 | Prikaži komentare
Nema zapisa.
ILIRI I KELTI
Brojač posjeta
583761
ARHIVA
  • Na ovom blogu možete naći gradivo iz povijesti od 1. do 4. razreda
  • Gradivo je podijeljeno po razdobljima radi lakšeg snalaženja
  • Netočnosti u postovima mogle su nastati pogreškom u prepisivanju ili na neki drugi način zbog čega se ispričavam
Shoutbox
30.8.2014. 1:24 :: sex porno telanjang bugil memek basah
sex porno telanjang bugil memek basah
30.8.2014. 17:02 :: movies asia full sex
movies asia full sex
30.8.2014. 19:04 :: Kursus Komputer Murah
what do u think?
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
30.8.2014. 21:07 :: agen bola
agen bola Fans
Index.hr
Nema zapisa.